Pomogli su

Ministarstvo za rad i socijalnu politiku
Udruga za promicanje inkluzije
Dom za decu i omladinu ometenu u razvoju
Fond za otvoreno društvo
Fond za socijalne inovacije
Gradski sekretarijat za socijalnu i dečju zaštitu
Gradski centar za socijalni rad
Skupština grada Beograda
Narodna kancelarija predsednika Republike Srbije
NVO "Kec"
Društvu za brigu o MNRO - Novi Beograd
Hrišćanska humanitarna organizacija "HLEB ŽIVOTA"
NLB Banka Beograd
UniCredit Grupa
Fondacija UniCreditGrupe - Unidea
Fondacija Solidarnosti Srbije
Crveni Krst Stari Grad
MNRO Savski Venac
Sportski Centar "Banjica"
Fondacija NJKV Princeze Katarine
Savez za sport i rekreaciju invalida Beograda
McDonald's restorani
Gradsko zelenilo d.o.o.
Jevrejska Opština
Stolarska radnja"Renesansa"
Rotari Klub
International Inner Wheel Club
Save the Children
Internacionalni klub žena
Dom za lica ometena u mentalnom razvoju "Gvozden Jovančićevič" - Veliki Popovac
Galenika a.d.

PGP RTS Srbije
Malac d.o.o.
Čigoja - štamparija
Caligraf Soft
Alta Nova
Dečje srce
People in need - Infocentar "Na dobrom putu"
Pozorište lutaka "Pinokio"
REX bioskop
Jugokoncert
Sava Centar
Pozorište na Terazijama
NVO "Veliki mali"
EXPAT Fund
CET
Bogdanka Polovina
Nataša Jovanović
Aralica Vesna
Jasna Ignjatović
Bujić Predrag
I mnoge osobe velikog srca...

 

 

 

Kalendar događaja

« < April 2024 > »
M T W T F S S
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5

Prognoza

Bioprognoza

UV index zračenja

Izveštaj o statusu aeroalergenih biljaka u Srbiji:

 

Anketa meseca

init
busyLoading Poll...
 

Get Adobe Reader

Get Adobe Flash Player

Favourites Create PDF Email Print

Osnovni pojmovi iz genetike

Author:
Administrator
Date added:
Monday, 08 June 2009
Last revised:
Monday, 08 June 2009
Hits:
30947
Rating:
 
Vote for this:
Good - Bad
favoured:
0 Favour

Answer

Ćelije

Ljudsko telo se sastoji od ćelija. Svaka ćelija je majušna fabrika koja proizvodi materijal potreban za rast i razvoj tela.
Različiti delovi tela imaju specijalizovane ćelije sa posebnim zaduženjima, naprimer ćelije mišića se razlikuju od nervnih ćelija, ćelije srca od moždanih ćelija…
Proizvodnja i izlaz svake ćelije se kontroliše genima. Geni su isti u svim ćelijama tela. Nisu svi geni aktivni u svakoj ćeliji u svako vreme. Naprotiv, u određenoj su aktivni samo oni geni koji odgovaraju njenoj funkciji i tipu.
Telo raste stvaranjem novih ćelija. Ovo se postiže kopiranjem gena u svim ćelijama. Tada se ćelija deli u dve, tako da svaka poseduje kopiju gena.

Geni


Geni sadrže instrukcije tela za stvaranje novih delova i življenje.

Zbog toga geni kontrolišu ili utiču na sledeće stvari:

  • naše psihičke karakteristike
  • način rasta i razvoja beba i dece, čak i pre nego se rode
  • vremenske putokaze rasta i razvoja
  • napajanje tela i korišćenje materijala za stvaranje i održavanje tela
  • starenje tela
  • otpornost na bolesti
Geni se prenose sa roditelja na decu. Većina ljudi ima dve kopije svakog gena – uopšteno jedan primerak kopije potiče od majke, a drugi od oca.
Geni su sastavljeni od DNK (dezoksiribonukleinske kiseline). Uređenje DNK je različito za svaki gen. Ove hemijske instrukcije govore telu koje komponente da stvore, kada, kako i u kojoj količini, da bi se omogućilo normalno funkcionisanje tela. Takođe, postoje drugi nizovi DNK čija tačna uloga još nije utvrđena.

Hromozomi


Geni su grupisani u duge, tanke zavojnice zvane hromozomi. Tako da hromozomi nose našu genetičku infomaciju.
Postoji 46 hromozoma (u 23 para) kod svih ćelija tela, izuzev ćelija speme i jajne ćelije.
Svaki par hromozoma sadrži različite gene. Jedan hromozom svakog para potiče od oca i jedan od majke. Ljudske karakteristike su određene međuuticajima kopija gena svakog roditelja.
Hromozomski parovi su označeni brojevima od 1 do 22, prema veličini.
Hromozom 1 je najveći. Svaki hromozom ima “dugačku” ruku i “kratku” ruku.
Dvadeset treći par su seksualni hromozomi nazvani X i Y. Devojčice imaju dva X hromozoma, a dečaci X i Y. Seksualni hromozomi su različiti od ostalih.
Kada se posmatraju pod mikroskopom hromozomi leže u nepreglednom nizu, tada se fotografišu, iseku i urede u parove. Ova slika individualnih hromozoma naziva se kariotip.

Geni, hiljade na svakom hromozomu, su raspoređeni duž DNK molekula u određenom redu. Osim X i Y hromozoma, uređenje gena u hromozomu odgovara uređenju ostalih hromozoma istog para. Postoje samo dve kopije svakog gena i kod svakog čoveka oni se nalaze na istom paru.

Kopije od svakog gena ne moraju biti identične. Svaka izmena može biti “mala štamparska greška“ ili veća smetnja sa odgovarajućim efektom na “čitljivost“ instrukcije. Kada se ovo dogodi javljaju se razlike kod ljudi – ove varijacije nekada daju prednost, neutralne su ili otežavaju. Najčešće greška u kopiranju jednog gena može biti poništena ako ne postoji greška u drugoj kopiji istog gena.

Genetičari veruju da svako nosi jedan broj defektnih gena koji su upareni sa normalnim genima i tako poništavaju defekte.

Oni takođe veruju da svi mi nosimo jedan broj gena sa malim varijacijama koje nisu poništene i koje utiču na razlike u pojavljivanju ili zdravlju među ljudima u opštoj populaciji.

Obična deoba ćelija


Telo raste stvaranjem novih ćelija. Nove ćelije su napravljene od postojećih deobom u dve ćelije. U cilju rada, svaka nova ćelija treba set od 46 hromozoma. Pre nego što se ćelija podeli u kopiju, svaki hromozom se stvori, stvarajući kompletno novi set hromozoma. Dva seta hromozoma se podele na suprotne strane ćelije. Tada se ćelija podeli po sredini stvarajući dve nove tako da svaka sadrži grupu od 46 hromozoma.
Ovaj tip deobe ćelije se zove mitoza.

Jajna ćelija i spermatozoid


Jajna ćelija i spermatozoid se razlikuju od svih ostalih ćelija tela po tome što sadrže samo jedan set od 23 hromozoma. To znači da kada jajna ćelija i spermatozoid spoje pri oplođenju, obično se broj od 46 hromozoma obnovi, i spreman je za razvoj bebe.
Postoji poseban mehanizam deobe ćelija pri stvaranju jajne ćelije i spermatozoida. Ovaj poseban tip deobe ćelija se naziva mioza[M22] .
Mioza uključuje dva kruga deobe ćelija. Prvi krug je vrlo poseban i zove se redukciona deoba, jer on redukuje broj hromozoma na 23. Drugi krug deobe (meiotic) je sličan običnoj deobi ćelija – mitozi.
Muškarci proizvode milione sveže sperme, sve vreme od puberteta nadalje. To je drugačije nego kod žene. Mnogo pre rođenja ženski embrion je već počeo da stvara ćelije koje će formirati njene jajne ćelije kada bude odrasla. Posle puberteta, ovulacijom žene stvori se jajna ćelija (ili više njih) mesečno sve do menopauze.
Sve jajne ćelije stvorene od majke sadržaće jednu kopiju svakog hromozoma (NE PARA) od 1-22 i X hromozom.
Svi spermatozoidi stvoreni od oca sadrže po jednu kopiju (NE PAR) svakog hromozoma 1-22 i takođe X ili Y hromozom.
Ako spermatozoid koji nosi X hromozom oplodi janu ćeliju beba će biti devojčica, i obrnuto. Kada jajna ćelija sa 23 hromozoma bude oplođena sa 23 hromozoma sprematozoida prva ćelija 46-hromozomskog embriona, fetus i beba je stvorena. Sve bebine ćelije će imati istih 46-hromozoma kao i originalno oplođena jajna ćelija.

Category


Blic vesti

Sa zadovoljstvom Vas obaveštavamo da će Asocijacija za promovisanje inkluzije Srbije - API Srbije, u saradnji sa Ministarstvom za rad i socijalnu politiku Republike Srbije,  Gradom Beogradom i Gradskim sekretarijatom za socijalnu zaštitu, organizovati međunarodnu konferenciju pod nazivom  ''Stanovanje uz podršku i druge usluge socijalne podrške osobama sa invaliditetom  - u susret novom Zakonu o socijalnoj zaštiti Srbije''.

Konferencija će se održati u Beogradu, 29.03.2010. godine, s početkom u 09.00 sati.


 

Remository multi-purpose module



Anketa sajta

Da li Vam je pristupačan naš websajt?




Results

Mejling lista

Za roditelje


Receive HTML?

Vrh strane / Top

 

Sve objavljene medicinske informacije su smatrane opštim i napisane su u edukativne svrhe. Nikako se ne mogu koristiti kao zamena za individualni
lekarski savet. Ukoliko smatrate da je Vašem detetu potrebna medicinska pomoć, molimo Vas da se obratite svom lekaru i psihologu. Molimo Vas da pročitate i uslove korišćenja našeg websajta.
Društvo za pomoć osobama sa Down (Daun) sindromom dozvoljava korišćenje originalnog, neizmenjenog sadržaja informacija u prezentaciji. Molimo Vas da pri navodenju informacija naznacite “Preuzeto sa prezentacije na adresi www.DownSindrom.org” kao i da pridodate link na našu prezentaciju.

Ključne reči: Daun sindrom, Daunovim sindromom, Down Syndrome, Syndrome Down, Sy.Down, Down sindrom, Downovim sindromom, deinstitucionalizacija, prevencija institucionalizacije, zaštita, savetovanje, savetovalište, kariotip, genetika, rana intervencija, pomoć, zbrinjavanje, saradnja, partneri, 

Copyright ® 2005-2009 DownSindrom.org

 

Creative Commons License